Tehnike pčelarenja
Med i proizvodi od meda

Pčelari na jednom mestu !

Pčelarstvo za početnike

Kvalitet matice, deo II

Autor: Pčelarstvo
Datum postavljanja: 24.03.2011.
Kategorija: Matice i matičnjaci

Broj pregleda: 6439
Broj jedinstvenih poseta: 3741




Kvalitet matice, deo II

Treći bitan kvalitet je težina jajeta kojeg je matica položila u ćeliju saća. Ovo mjerenje se vrši uz pomoć mikroskopa sa malim ekranom, ili nekim savrš enijim elektronskim mikroskopom. U oba slučaja težina se određuje mjerenjem srednjeg prečnika i dužine jajeta. Kod kvalitetne matice dužina jajeta iznosi od 1,5 do 1,7 mm, a srednji prešnik od 0,32 do 0,35 mm (što odgovara težini od 0,1 do 0,12 mg).
Posebnim postupkom uzgoja teških matica uz primjenu sistema zadržanog polaganja jaja, mogu se dobiti jaja teža za oko 20%. Ovakva jaja ili larve stare do 10 sati upotrebljavaju se za uzgoj selekcioniranih matica.

Četvrti bitan kvalitet matice sastoji se u dužini vremena kojeg matica troši za polaganje jednog jajeta bez obzira na godišnje doba. Može se lako uvrditi da jednogodišnja matica to čini 20% brže od trgodišnje matice. Isto tako važan je način na koji matica polaže jaja. Bolja od dobre matice započinje polaganje jaja u centru saća i pravi koncentričnu elipsu, a sva jaja su okrenuta, uglavnom, prema centru saća i položena u samom centru ćelije.

Peti bitan kvalitet matice odnosi se na životnu i radnu sposobnost pčela koja se ogleda u sljedećem:

a) Koliki je prosječan životni vijek pčele? Iako prosječan pčelar to ne može utvrditi potrebno je da zna da od dvije matice (makar one bile i sestre), životni vijek pčele radilice nije isti.

b) Da li matica, kako kažu pčelari radi “na meso” ili na med? Kada rade na ”meso” pčelari trebaju znati da to matica najčešće čini radi toga što je počela pripreme pčelinjeg društva za rojenje druga polovina marta a ne onda kada je pčelar utvrdio da u košnici već postoji rojidbeni matičnjaci. Naravno, takvo će pčelinje društvo imati veći broj pčela a manje meda.

c) Kojom brzinom su pčele radilice pronašle novi izvor nektara i kojom brzinom su uspjele preći sa postojećeg na novi izvor hrane koji se (makar u nijansama) razlikuje od prethodnog.

d) Pčelar treba da ocijeni koji su uzroci što jedno pšelinje društvo (sa približno istim brojem pšela) na istoj paši unese daleko manju količinu nektara i polena od drugog. Za manji unos nektara najčešće je odgovorna mala dužina jezika pčele radilice ali i nekoliko drugih činilaca koji odre|uju radnu sposobnost pčela. Unos i stvaranje zalihe polena, kako u ljetnom periodu tako i jesen, zavisi od genetičkog nasljeđivanja koje je matica prenijela na pčele radilice. Tako jedno društvo u toku ljeta stvara zalihu polena za dva-tri dana, drugo za 10-15 dana a treće za mjesec dana. U jesen, jedno društvo ostavlja samo zalihu na pola okvira, drugo na cijelom okviru a treće na dva ili više okvira. Na taj način, tokom ljeta, ukoliko nestane polenove paše, pčelinje društvo koje nema dovoljnu zalihu polena za zimski i proljetni razvoj, razvijaće se daleko slabije od onog društva koje tu zalihu ima.

e) Pčelar treba ocijeniti kvalitet prezimljavanja u odnosu na broj umrlih pčela, potrošnju meda tokom zime, početak polaganja jajeta u proljeće i brzinu proljetnog razvoja pčelinjeg društva. Iako to teoretski (a manje u praksi) zavisi od rase pčela, dvije matice iste rase i starosti u podjednakim uslovima prezimljavanja ne počinju istovremeno sa polaganjem jaja niti se društva podjednako razvijaju.

Šesti bitan kvalitet matice odnosi se na agresivnost, izazivanje grabeži i slabu odbranu košnice od tuđica. Neophodno je naglasiti da postoji agresivnost pčela kao genetička osobenost i agresivnost pčela prouzrokovana neadekvatnim uzgojem pčela. Što se tiče grabežljivosti i slabe odbrane, košnice obje osobine mogu se svesti pod isti imenitelj.

Sedmi bitan kvalitet odnosi se na otpornost pčela radilica na zarazne i druge bolesti kao i na varoou. Poznato je da su pčele oduvijek bolovale, da boluju i da će bolovati. Znamo da u pčelinjem društvu nisu sve pčele sestre jednog oca jer se matica sparila sa dvadesetak trutova. Određeni broj pčela, potomaka istog oca koji nije imao urođenu otpornost na neku bolest, lakše obolijeva od te bolesti i samo one umiru dok sve ostale preživljavaju. Stoga je mnogo bolje da se matica oplodi sa što većim brojem trutova koji nisu u srodstvu jer se na taj način dobija kvalitetnije i životno sposobnije pčelinje društvo.

by Pčela i Med, Sarajevo 2004.

Kvalitet matice, deo I
Kvalitet matice, deo III



Ostavite vaš komentar

Ime*
Tekst*

Logovanje

Anketa
Koliko dugo se bavite pčelarstvom ?
Manje od godinu dana2886
Između 1-3 godine1919
Između 3-10 godina1513
Između 10-20 godina905
Između 20-40 godina556
Preko 40 godina388
Novi komentari
Živorad Ilić , 31.01.2018.
radun jacimovic, 13.01.2018.
crnogorac55, 13.01.2018.
crnogorac, 13.01.2018.
Petar Rakocevic, 13.01.2018.
sait veliji, 10.01.2018.
zvonimir mitic T.S., 13.12.2017.
Toni, 15.11.2017.
Ненад, 05.11.2017.
Ненад, 05.11.2017.
Vladimir Kulacanin, 04.09.2017.
Marko, 22.07.2017.
Владимир, 18.06.2017.
Med kao lek