Tehnike pčelarenja
Med i proizvodi od meda

Pčelari na jednom mestu !

Pčelarstvo za početnike

Kvalitet matice, deo III

Autor: Pčelarstvo
Datum postavljanja: 29.03.2011.
Kategorija: Matice i matičnjaci

Broj pregleda: 10557
Broj jedinstvenih poseta: 6202




Kvalitet matice, deo III

Značaj prirodne selekcije
Darvin je otkrio zakonitost evolucije i značaj prirodne selekcije pa na osnovu njegovih postavki znamo da se pčele kao i ostala živa bića razmnožavaju da bi u narednim generacijama stvorile mutante jer je to jedan od osnovnih razloga razmnožavanja. Mutant, to nije “vukodlak” koji se preko noći transformisao. To je živo biće koje se ne razlikuje samo po izgledu, od svojih roditelja, nego I po životno važnim osobinama potrebnim za preživljavanje i dalje razmnožavanje.

Evo konkretnog primjera…
Na pčelinjaku imamo 80 košnica u kojima se pojavila najopasnija bolest, američka kuga. Nikada se neće desiti da strada svih 80 pčelinjih društava, bez obzira da li ih liječimo ili ne. Ostat će nezaraženo jedno ili dva društva (ako se pčelinje dručtvo zarazi kugom znamo da ona sama od sebe neće prestati). Tu se na djelu pokazala prirodna selekcija jer je nezaraženo društvo prirodno otporno na ovu najopasniju bolest pčela. Na isti način pčele se odnose i prema varooi jer znamo da sva pčelinja društva nisu podjednako napadnuta varoom. To se odnosi i na bilo koju drugu bolest. Za pčelara nije važno kakve su boje pčele na njegovom pčelinjaku jer pčelar ne drži pčele radi boje nego radi meda. Lako je uzeti knjigu koju je napisao uvaženi doktor F. Ruthner i prepisati sve parametre recimo kranjske pčele. Da li je bilo ko ikada pokušao, da prema Ruthner-ovim parametrima, utvrdi kakve su pčele na našim pčelinjacima? Kod nas je svaka crna ili siva pčela kranjska a svaka žutatalijanka, a ni jedno ni drugo, naravno, nije tačno…

Uporedni kvalitet matice
Još uvijek ima manji broj pčelara koji kažu da je dobra svaka matica. Ja bih ovu rečenicu izmijenio pa bih rekao: ”Ako se u pčelinjem društvu nalazi slaba matica, bolje je uopšte je ne imati”. Takvo pčelinje društvo koje pčelar pomaže zatvorenim leglom, donosi dvojaku štetu: pomažemo slabo društvo koje i nakon pomoći ostaje slabo i neće sakupiti višak meda a snažno pčelinje društvo kojem smo uzeli zatvoreno leglo slabimo i zbog toga, ono donosi manje meda. Ranije smo rekli da kvalitet matice zavisi već od same težine jajeta… Veći broj pčelara uzgoj matica vrši na taj način što jednostavno izvadi postojeću maticu iz pčelinjeg društva a pčele sagrade prinudne matičnjake. Koju će larvu pčele odabrati i proširiti ćeliju saća u kojoj se ona nalazi, pčelar nikada ne zna. To može biti larva stara i do 30 sati koja je već primila nekoliko obroka hrane za pčelu radilicu čto, naravno, negativno utječe na kvalitet buduće matice. Takve se matice legu nakon 14 ili 15 dana. Prva se izleće ona koja je započela svoj razvoj iz najstarije odabrane larve (a u tom slučaju pčele ne učestvuju u konačnom izboru matice) poruši sve preostale matičnjake, a to znači I one koji su svoj razvoj započele normalno iz larve mlađe od 20 sati. Na taj način dobili smo najslabiju maticu u pčelinjem društvu…

Rojidbena matica
Ne mali broj pčelara tvrdi da je najbolja rojidbena matica. što se tiče veličine matice, veličine jajnika i broja jajovodnih cjevčica u njima na takve matice uglavnom nema primjedbe. Međutim, mi znamo da je rojidba u pčelinjem društvu prirodan proces ali posljedica uglavnom negativnih činilaca od kojih je najčešći uzrok matica. Samim tim mi ne poznajemo majku te matice ali znamo da je rojidbena matica genetički opterećena rojidbenim nagonom koji će se prenijeti na sljedeću generaciju matica i pčela. Kada se u tri generacije koristi rojidbena matica, onda će i u četvrtoj generaciji iz košnice zasigurno izletjeti roj a društvo će se rojiti ne jedanput nego više puta, sve do same propasti pčelinjeg društva, ukoliko pčelar ne interveniše. Ukoliko je pčelinje društvo pred rojidbu jako (brojno), onda matica zalaže veliki broj matičnjaka pa larve ne prime dovoljnu količinu matičnog mliječa. Jedno je sigurno: roj na grani donosi najmanje tri roja manje u košnici (ovaj podatak sam za sebe najbolje govori da je takva matica najskuplja).

Matici koja je uzgojena u režimu tihe zamjene, može se staviti sljedeća primjedba: najčešće do tihe zamjene dolazi radi slabog kvaliteta matice bez obzira da li je stara ili mlada a znamo da se time i prenose genetičke osobenosti na kćerku-maticu. Ako u tihu zamjenu ulazi matica oštećena od strane pčelara (ili zato što je stara, ali je pčelar znao da je to bila kvalitetna), njenoj kćerki-matici ne mogu se staviti veće primjedbe.

Pčelari često isjecaju matičnjake bilo da su prinudni, rojidbeni ili iz tihe zamjene, ne vodeći mnogo računa o tome koliko su ti matičnjaci stari. Kada ih isijeku iz rama obično ih stavljaju na košnicu, ponovo ne vodeći računa da je matica izložena suncu i da će sigurno biti oštećena. Kada ih prenose to obično čine u nekakvoj kesi. U svim tim slučajevima dešavaju se sljedeće stvari: ako ste matičnjak isjekli 14-og dana i to pravilno učinili bez njegovog oštećenja, pa ste ga potom okretali u ruci ili u kesi, matica je oštetila krila i neće moći letjeti i oploditi se. Korištenje matičnjaka u oplodnjaku kojeg ste tek formirali nije dozvoljeno. Takva će se matica izleći sa zadrškom, nekad i više od jednog dana a sigurno će biti manje ili više oštećena. Uzgoj selekcioniranih matica proizvodi se u principu prema uzgoju koga vrše pšele u tihoj zamjeni. (Detaljno o uzgoju matica, kako se dobija ne samo kvalitet matice nego i kvalitet trutova i pčela radilica, pročitajte u knjizi “Uzgoj selekcioniranih matica po sistemu TF” od istog autora.)

by Pčela i Med, Sarajevo 2004.

Kvalitet matice, deo I
Kvalitet matice, deo II



Ostavite vaš komentar

Ime*
Tekst*

Logovanje

Anketa
Koliko dugo se bavite pčelarstvom ?
Manje od godinu dana2886
Između 1-3 godine1919
Između 3-10 godina1513
Između 10-20 godina905
Između 20-40 godina556
Preko 40 godina388
Novi komentari
Živorad Ilić , 31.01.2018.
radun jacimovic, 13.01.2018.
crnogorac55, 13.01.2018.
crnogorac, 13.01.2018.
Petar Rakocevic, 13.01.2018.
sait veliji, 10.01.2018.
zvonimir mitic T.S., 13.12.2017.
Toni, 15.11.2017.
Ненад, 05.11.2017.
Ненад, 05.11.2017.
Vladimir Kulacanin, 04.09.2017.
Marko, 22.07.2017.
Владимир, 18.06.2017.
Med kao lek